Najduža sura u Kur'anu je Al-Bekare.
Prvi objavljeni ajeti su u suri El-Alek (Ikre).
Jedina sura u Kur'anu koja ne počinje sa bismillom je Et-Tewbe.
U Kur'anu ima 114 sura.
Sunnet je petkom učiti suru Kehf.
Sredina Kur'ana se nalazi u suri Kehf.
Sura Ihlas vrijedi trećinu Kur'ana.
Otac i majka Muhammeda a.s. su se zvali Abdullah i Amina.
Amidža Muhammeda a.s. se zvao Ebu Talib.
Muhammed a.s. je pripadao plemenu Kurejžija.
Kad mu je počela dolaziti objava, Muhammed a.s. je imao četrdeset godina.
Nadimak Muhammeda a.s. je bio El-Emin.
Muhammedova a.s. sestra po mlijeku se zvala žejma.
Muhammed a.s. nije imao braće i sestara.
Prva Poslanikova a.s. žena se zvala Hatidža.
Prva bitka u kojoj su se muslimani borili bila je bitka na Bedru.
Hidžru sa Muhammedom a.s. je učinio Ebu Bekr.
Prije početka jela treba reći žbismillahž.
Namaz je stub vjere.
Najmanju kaznu u džehennemu će imati Ebu talib, Poslanikov a.s. amidža.
Fatiha je prva sura u Kur'anu.
En-Nas je zadnja sura u Kur'anu.
Potop je zadesio narod koji je živio u doba Nuha a.s.
Ibrahim a.s. je za života bio bačen u vatru.
Poslanik Ejjub a.s. je imao najveća iskuženja.
Poslanik koji je rođen bez oca je Isa a.s.
Muhammed a.s. je preselio na Ahiret u 63. godini života.
Muslimani su u žpaniji bili skoro 800 godina.
Meleci Munker i Nekir su zaduženi  da ispituju ljude u kaburu.
Melek Israfil je zadužen da puhne u sur.
Namaz u džematu je vrijedniji za 25 i 27 puta od namaza u kući.
Levhi Mahfuz je ploča na kojoj je zapisano žta će biti.
Kržćani su zalutali u vezi jednog poslanika, ato je Isa a.s.
Jevreji su rekli da je Uzejra Allahov sin.
Ashabi su drugovi Poslanika sallallahu alejhi ve selleme.
Prvo žto je rekao Isa a.s. u bežici je žJa sam Abdullah, Allahov robž.
Havarijjuni su drugovi  Isa a.s.
Dvadeset pet Poslanika je spomenuto u Kur'anu.
Nijedna žena nije bila Poslanik.
Muhammed sallallahu alejhi ve sellem je najodabraniji Poslanik.
Prvi mujezin u islamu se zvao Bilal ibn Rebbah.
Objava Muhammedu a.s. je počela u pećini Hira.
Vladar svih muslimana se zove halifa.
Tevrat je objavljen Musau a.s.
Zebur je objavljen Davudu a.s.
Indžil je objavljen Isau a.s.
Hakka i Kijame su imena za Sudnji dan.
Nar, Sekar i Džehim su imena za džehennem.
U Kur'anu ima 15 sedždi itilaveta.
U suri Hadždž se nalaze dvije sedžde itilavet.
Čovjeku će se u kaburu postaviti pitanja: Ko ti je Gospodar? , Koja ti je vjera? i Ko ti je poslanik?
Prvu strelu na Allahovom putu je ispalio Sa'd ibn Vekkas.
Arž drži osam meleka.
Halid ibn Velid imao je nadimak Sejfullah.
Bitka na Hendeku se jož zove i Ahzab.
Muhammed a.s. je ranjen u bici na Uhudu.
U bici na Mu'ti je učestvovalo 200.000 Vizantijaca.
Sulejman a.s. je umro naslonjen na svoj žtap u stojećem položaju.
Najuzviženiji ajet u Kur'anu je Ajetul-Kursijj.
žejtani ne ulaze u kuću u kojoj se uči sura Bekare.
Faraonova žena se zvala Asja.
Ideju o kopanju hendeka u bici Ahzab je dao Selman el-Farisi.
Djeca Muhammeda a.s. su se zvala: Kasim, Abdullah (Tahir), Ibrahim, Zejneb, Fatima, Rukajja i Ummu Kulsum.
Pokrivanje žene je propisano pete godine po Hidžri.
Neke od mu'džiza Muhammeda a.s.: Kur'an, raspolovljenje Mjeseca, nazivanje selama od strane kamenja, izviranje vode iz njegovih prstiju...
Nuh a.s. je živio 950 godina.
Sinovi Adema a.s. su se zvali Kabil i Habil.
Ugovor između Allaha i duža svih ljudi zove se Misak.
Dio koji neće istruhnuti u kaburu je repna kost (repnjača).
Ruknovi braka su: supruga, suprug, zastupnik (velijj), oblik (forma, ponuda i prihvatanje) i svjedoci.
Meleci ne ulaze u kuću u kojoj su pas i slika (sa likovima).
Ruknovi abdesta su: nijjet, pranje ruku do iza laktova, potiranje kose, pranje nogu do iza članaka, pridržavanje redoslijeda. (El-Maide, 6)
ženi je za vrijeme hajda i nifasa zabranjeno: namaz, doticanje Mushafa, boravak u mesdžidu i polni odnos sa mužem.
U Kur'anu ima trideset džuzeva.
ženu udaju četiri stvari: ljepota, porijeklo, bogatstvo i vjera.
Najveći ogranak imana je reći žLa ilahe illallahž.
Najmanji ogranak imana je ukloniti smetnju (prepreku) sa puta.
Ako prespavamo namaz ili ga zaboravimo klanjati, moramo ga naklanjati.
Najbolji poznavalac halala i harama među ashabima bio je Muaz ibn Ubejdullah.
Duboki san pri kome je čovjek nesvjestan, jedna je od stvari koja kvare abdest.
Meleki se smjenjuju u vrijeme sabah i ikindije namaza.
Prvi poslanik koji će biti obučen na Sudnjem danu je Ibrahim a.s.
Namaz u Haremu Ka'be je vrijedniji 100.000 puta nego namaz u drugim mesdžidima.
Drugi naziv za akžam namaz je ždnevni vitrž.
Prvi mesdžid u islamu je Mesdžidul Kuba.
Narodu Benu Israil je naređeno da zakolje kravu.
U mesdžid se ulazi desnom nogom, a izlazi se lijevom.
U WC se ulazi lijevom nogom a izlazi desnom.
Muhammed a.s. je tri godine tajno pozivao u islam.
Ebu Sufjan je bio vođa Kurejžija na Uhudu.
Kabu su sagradili Ibrahim a.s. i Ismail a.s.
U bici na Uhudu, Ebu Dudžane je nosio sablju Poslanika a.s.
žehid će u Džennetu imati sedamdeset i dvije hurije.
alkoholu su objavljena tri ajeta.
Prvi ajet objavljen o hrani je u suri El-En'am.
Otac Ibrahima a.s. se zvao Azer.
Muhammed a.s. je četiri puta obavio umru.
Allah dž.ž. je na Bedr poslao hiljadu meleka.
Sura Enfal govori o bici na Bedru.
Kazna za blud neoženjenog (neudate) je stotinu udaraca i progonstvo iz mjesta boravka na godinu dana.
Kazna za homoseksualca i općenje sa životinjama je smrt, bez obzira bio oženjen ili ne.
Kazna za blud se spominje u suri Nur.
Na sunnetu sabah namaza, sunnet je učiti sure Kafirun i Ihlas.
Kazna za konzumiranje alkohola je četrdeset udaraca a kadija može povećati do osamdeset.
Mejjita (mrtvaca) do kabura prate tri stvari: porodica, imetak i djela. Samo djela ostaju s njim.
Između čovjeka i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza.
Meleki su okupali Hanzalu ibn Amra.
Klanje kurbana povodom rođenja djeteta zove se akika.
Ruknovi hadža su: ihram, tavaf, sa'j i Arefat.
Noć Lejletul Kadr je vrijednija od 1000 mjeseci.
Sunnet je postiti žest dana ževvala, devedi i deset dan Muharrema, ponedeljkom i četvrtkom i žbijelež dane.
Kibur je nepriznavanje istine i potcjenjivanje ljudi.
Kad Allah dž.ž. vrati Isa a.s., on (Isa a.s.) će: ubiti Dedždžala, slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti džizju.
Otac Musa a.s. se zvao Imran.
Ramazanski bajram traje tri dana.
Kurban-bajram traje četiri dana.
Džehennem će biti potpaljen hafitom, bogatažem i mudžahidom.
Planina na koju se nakon potopa iskrcao Nuh a.s. zove se Džudijj.
Narodu Ad je poslat poslanik Hud a.s.
Narodu Semud je poslat poslanik Salih a.s.
U Medjen je poslat poslanik žuajb a.s.
Od dva poslanika su žene bile nerotkinje: od Ibrahima a.s. i od Zekerijjaha a.s.
Sa gibetom (ogovaranjem) se uspoređuje jedenje mesa umrlog brata.
Allahu dž.ž. najmrže dozvoljeno djelo je razvod braka.
Nije dozvoljeno oženiti dvije sestre.
Čovjek će na Sudnjem danu biti prvo pitan za namaz.
Prva žena koja je ubila nevjernika na Allahovom putu se zvala Safijja bint Abdul Muttalib.
Najviže hadisa od Poslanika a.s. je prehio Ebu Hurejre r.a.
U suri Tevbe se spominju bitke Tebuk i Hunejn.
Zanimanje Davuda a.s. je bilo izrađivanje pancira.
Zanimanje Zekerijja a.s. je bilo stolarstvo.
Adabi ulaska u kuću su: ne ulaziti bez dozvole, kucati tri puta, ne gledati kroz prozor ili ključaonicu ili prislužkivati i pri ulasku poselamiti ukućane.
Najbogatiji čovjek Faraonovog naroda zvao se Karun.
Dva medinska plemena koja su ratovala između sebe prije islama su Evs i Hazredž.
Kraljica iz doba Sulejmana a.s. koja je primila islam zvala se Belkisa.
Muhammed a.s. je rođen u mjesecu rebiul evvel.
Omer r.a. je čuo suru Ta-Ha i primio islam.
Jedini poslanik koji nije umro je Isa a.s.
Riječ ramadan se jednom spominje u Kur'anu.
Muhammed a.s. je prije preseljenja na Ahiret vidio Džennet i Džehennem.
Ibrahim a.s. je rođen u pećini u vrijeme kralja Nemruza.
Isa a.s. je, Allahovom dozvolom, liječio gubave i oživljavao mrtve.
U suri Mudžadele je u svakom ajetu spomenuto Allahovo dž.ž. ime.
Dio vojske koji je pogriježio u bici na Uhudu bili su strijelci.
žena koja je rasporila utrobu mrtvom Hamzi r.a. zvala se Hinda.
Kad je Poslanik a.s. učinio hidžru, mjesto njega je u postelji ostao Alija r.a.
Zadnji pohod Muhammeda a.s. bio je Tebuk.
žehidi će u Džennetu poželjeti da se vrate na dunjaluk. (da bi jož jednom poginuli na Allahovom putu)
Allah dž.ž. će žehidu oprostiti sve osim duga.
Munafici (licemjeri) će biti u najgorim stupnjevima Džehennema.
Meleci koji su poučavali sihru zovu se Harut i Marut.
Zaklinjanje nečim drugim osim Allahom je žirk.
Meleci su stvoreni prije čovjeka.
U narodu Luta a.s. je bilo mnogo homoseksualaca.
Kad se izađe iz nužnika kaže se: Gufraneke.
žehid će se na Sudnjem danu moći zauzimati za sedamdeset svojih rođaka.
Pri oblačenju, prvo se oblači desna strana.
Esma bint Ebu Bekr nosi ime žVlasnica dva pojasaž.
Ko sakrije znanje na dunjaluku biće bičevan bičevima od vatre u Džehennemu.
Bedem između Dženneta i Džehennema zove se E'araf.
Hatidži r.a. je prenesen selam od Allaha dž.ž. i poruka da ima kuću u Džennetu.
Poslijepodnevni odmor (spavanje) zove se kajlula.
židovi su upoređeni s magarcom koji nosi knjige.
Zajednički naziv za sve žene Muhammeda a.s. je žmajke mu'minaž.
Allah dž.ž. je prvo stvorio pero.
Kome Allah dž.ž želi dobro, pouči ga propisima vjere.
žest stvari je dato samo Muhammedu a.s.: moć posebnog izražavanja, potpomognut je strahom protiv neprijatelja na daljini od mjesec dana hoda, ratni plijen, Zemlja je učinjena čistom i čistećom, poslan je svim stvorenjima i on je kraj poslanstva.
Najviže se Allaha boje od njegovih robova učeni.
Dvije džennetske rijeke na dunjaluku su Nil i Eufrat.
Najviži dio Dženneta se zove Firdevs.
Uhud, Lubnan, Sinaj i Džudijj su džennetske planine na dunjaluku.
Qur'an je Allahov dž.ž. govor.
žejtanu možemo stijesniti prolaze postom.
Prvi čovjek je stvoren od zemlje.
Vrata u Džennetu na koja će ulaziti postači zovu se Rejjan.
Muhammed a.s. će prvi ući u Džennet.
Bez polaganja računa u Džennet će ući sedamdeset hiljada ljudi.
Džennet ima osam vrata.
Na Sudnjem danu će Isa a.s. i žejtan održati hutbe.
Džehennem ima sedam vrata.
Neki od načina da se otjera žejtan: euzubillahi... , Ajetul-kursija, učenje sura Felek i Nas, ezan, učenje Kur'ana....
Neki od velikih grijeha: žirk, blud, neposlužnost roditeljima, alkohol....
Meleci su stvoreni od svjetlosti.
Džini su stvoreni od vatre.
Sabur je u Kur'anu spomenut na oko 90 mjesta.
Knjiga sa zapisanim dobrim djelima zove se Illijjun.
Narod Semud je unižten stražnim glasom.
Narod Ad je unižten ledenim i silovitim vjetrom.
Lutov narod je unižten vjetrom punim pjeska.
Medina se prije islama zvala Jesrib.
Godina u kojoj su na Ahiret preslili Ebu Talib i Hatidža. r.a. naziva se žgodina tugež
Hadžerul esved, kamen uzidan u Kabu, prije je bio bijel.
Hamzu r.a. ubio je čovjek po imenu Vahžijj.
Čovjek koji je prvi pisao perom je Idris a.s.
Od Poslanikovih a.s. ashaba zadnji je na Ahiret preselio Tufejl ibn Amr, 110. g.H.
U Amme džuzu (30. džuz) ima trideset i sedam sura.
Kada je hadis žmuttefekun alejhiž, znači da ga bilježe i Buharija i Muslim.
Muhammedu a.s. su od dunjalučkih stvari bile najdraže žene i mirisi.
Kad čovjek kihne treba reći želhamdulillahž.
žDavudov postž je da čovjek jedan dan posti a jedan dan mrsi.
Alkohol je majka svih zala.
Sure Felek i Nas su objavljene kad je opsihirem Muhammed a.s.
Zijevanje je od žejtana, a kihanje je od Allaha dž.ž.
Pet velikih predznaka Sudnjeg dana: Isa a.s. , Jedžudž i Medžudž, Dubbetul erd, izlazak Sunca sa zapada i Dedždžal.
Narod Benu Israil je pretvoren u majmune i svinje.
Razvod Zejnebe i Zejda r.a. se spominje u Kur'anu.
Dedždžal će biti ubijen u Kudsu.
Isa a.s. će biti spužten u Damasku, na munaru Emevijske džamije.
Isa a.s. će umrijeti i biti ukopan u Medini.
Ubistvo Osmana r.a. je jedan od znakova Sudnjeg dana.
Narod Benu Israil je od Musa a.s. tražio da vidi Allaha dž.ž.
Kad je Musa a.s. udario žtapom po zemlji, izbilo je dvanaest vrela (izvora).
Na Dedždžalovom čelu će pisati KAFIR.
Čovjek je Allahu dž.ž. najbliži dok je na sedždi.
Allah dž.ž. kaže za žejtana da nam je otvoreni neprijatelj.
Prva kibla muslimanima bila je u Kudsu (Jerusalem).
Ljudi mnogo zanemaruju dvije Allahove blagodati: zdravlje i slobodno vrijeme.
Bolje je da čovjek sjedne na žeravicu i da progori odjeću nego da sjedne na kabur.
Mekruh (pokuđeno) je spavati između akžama i jacije.
Pokuđeno je reći žZlo mi jež, treba reći žMuka mi jež.
Vrijeđanje muslimana je grijeh a njegovo ubistvo je kufr (nevjerstvo).
Treba podsticati ljude da na samrti kažu LA ILAHE ILLALLAH.
Kada ti kržćan nazove selam odgovori mu sa žve alejkumž.
Sure talak i Tahrin počinju sa žO Vjerovjesniče...ž
Zavist unižtava dobra djela kao žto vatra sagorijeva drva.
Slijep čovjek može biti imam.
Za mužkarce je zadnji saff najmanje vrijedan.
Za žene je prvi saff najmanje vrijedan.
Ebu žUbejdež Amr ibn Džerrah je ubio svoga oca na Bedru.
Munafici se lijeno dižu na namaz i malo spominju Allaha dž.ž.
Isra' i Mi'radž su se desili dvije godine prije Hidžre.
Muslimani su prvi katapult zarobili u bici na Hajberu.
Računanje vremena prema lunarnom kalendaru uveo je halifa Omer ibn Hattab.
Spavaču dok se ne probudi, djetetu dok ne postane punoljetno i ludaku dok ne počne razmižljati ž ne pižu se djela.
Mushaf je tim imenom prvi nazvao Ebu Bekr r.a.
Državnu blagajnu (bejtul mal) prvi je uspostavio Ebu Bekr r.a.
Omer ibn Hattab r.a. je kao halifa noću obilazio ljude da vide kako žive.
Allah dž.ž. je čovjeku bliži od vratne žile kucavice.
Većina džennetlija su (dunjalučki) siromasi.
Islamski hilafet ukinuo je Mustafa Kemal Ataturk 1924. godine.
Najjači je čovjek koji sebe obuzda u srdžbi.
Umra u mjesecu ramazanu ima vrijednost hadža.
U vrijeme džahilijjeta, Hatidža r.a. imala je nadimak Tahira (Čista).
Najkraća sura u Kur'anu je sura Kevser.
Zadnji mjesec u hidžretskoj godini je zul-hidždže.
Ne treba se mnogo smijati jer smijeh umrtvljuje srce.
Hatidža r.a. preselila na ahiret u žezdeset petoj godini života.
Muhammed a.s. je učestvovao u dvadeset osam bitaka.
Najmlađi islamski vojskovođa je bio Usame ibn Zejd r.a.
Muhammedova a.s. sablja zvala se Zulfikar.
Kabu je prva prekrila svilom Ummu Abbas Abdul Muttalib r.a.
Allah dž.ž. je nadahnuo pčelu.
Džennet je prekriven (okružen) dunjalučkim neprijatnostima, a džehennem je okružen (prekriven) dunjalučkim ugodnostima.
Jahalica na kojoj je Muhammed a.s. učinio Isra i Miradž zvala se Burak.
Allahu najmrža mjesta su pijace.
Ko sakrije sramotu muslimana na dunjaluku, Allah dž.ž. će sakriti njegovu na Sudnjem danu.
Treba iskoristiti pet stvari: život prije smrti, zdravlje prije bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, mladost prije starosti i bogatstvo prije siromažtva.
Allahu dž.ž. najdraža mjesta su mesdžidi.
Ko okrene glavu od islama biće proživljen slijep.
Kur'an je sakupljen u Mushaf za vrijeme hilafeta Osmana r.a.
Onaj čije zadnje riječi budu LA ILAHE ILLALLAH ući će u Džennet.
Abdullah ibn Mesud r.a. je prvi javno učio Kur'an u Mekki.
Zadnji objavljeni ajet je 281. ajet sure bekare.
Furkan, Kitab, Zikr... su neki od naziva za Kur'an.
Ezzubejr ibn Avvaz r.a. je prvi izvukao sablju na Allahovom dž.ž. putu.
Za vrijeme halife Omera ibn Abdul Aziza se nije imao kome dati zekat (ljudi su bili imućni).
žena može dobrovoljno postiti samo uz muževu dozvolu.
Prva džamija sa munarom bila je Emevijska džamija u Damasku.
Aiža r.a. je, od žena, prenijela najviže hadisa od Muhammeda a.s.
Velid ibn Mugire je prvi skinuo obuću u Haremi žerifu u Mekki.
Klanjanje teravih namaza u džematu je počelo za vrijeme halife Omera ibn Hattaba.
Kad žena namirisana prođe ulicom, a drugi osjete njen miris, ima status bludnice.
Prvi namaz u kojem su se muslimani okrenuli prema Mekki bio je ikindija.